S temperaturama koje se povećavaju za 20% brže od globalnog proseka i porastom nivoa mora većim od jednog metra do 2100. godine, Sredozemno more postaje najbrže zagrevajuće i najslanije more na našoj planeti navodi se u WWF-ov najnovijem izveštaju.
Izveštaj „Učinak klimatskih promena u Sredozemlju: priče iz pregrejanog mora (The Climate Change Effect in the Mediterranean: Stories from an overheating sea)” prikazuje šest glavnih aspekata uticaja klimatskih promena na morsku bioraznolikost te mutacije koje se pojavljuju kod ključnih vrsta riba i njihovih staništa kao rezultat klimatskih promena, a direktno utiču i na lokalno stanovništvo.
WWF ukazuje na opasnu povezanost između uticaja klime na more i postojećih ljudskih pritisaka – prekomerni lov, zagađenja, razvoja obalnih područja i brodarenja, koji su već znatno smanjili ekološku otpornost našeg mora.
“Jadransko more, kao uostalom ni jedno drugo more, nije izolovan sistem pa se svi pritisci koji deluju na Mediteran u većoj ili manjoj meri pojavljuju i u Jadranu. S obzirom da se radi o plitkom i poluzatvorenom moru, povećan je i rizik od ozbiljnih i trajnih posledica koje imaju klimatske promene u sinergiji sa intenzivnim ljudskim aktivnostima poput turizma ili ribarstva, a da o eksploataciji nafte i plina uopšte ne govorimo. Jačajući zaštitu Jadrana jačamo njegovu otpornost, a time i naš opstanak kao pomorski orjentisane nacije. Možemo reći da je to naša nužnost i dužnost”, ističe Mosor Prvan iz WWF Adrije.
Zagrevanje Sredozemnog mora uzrokuje migracije stranih vrsta koje zamenjuju endemske vrste Sredozemlja. Tome doprinose i sve ekstremniji vremenski uslovi koji uništavaju morsko dno i cele morske ekosisteme što će imati značajne posledice za ekonomski sektor, posebno u ribarstvu i turizmu, a bitno će izmeniti i naše navike konzumacije proizvoda iz ribarstva.
Livade, morske cvetnice posidonije, korali i plemenite periske postaju vrlo retki na nekim područjima, dok na drugima potpuno nestaju. Potpuni gubitak tih vrsta imao bi tragičan uticaj na kompletan morski ekosistem jer mnogim vrstama služe kao staništa, vežu ugljenik, a korisni su i u ekonomskom smislu s obzirom na to da privlače brojne turiste i ronioce. Neke od tih promena biće nepovratne, naglašavaju iz WWF-a. Ipak, trenutno poduzimanje konkretnih akcija moglo bi smanjiti efekat staklene bašte i omogućiti nam da se prilagodimo na novu realnost sve toplijeg mora.
Giuseppe Di Carlo, direktor WWF-ove mediteranske morske inicijative poručio je kako Sredozemno more nije kao što je nekad bilo te kako se pretvara u tropsko more. “Klimatske promene nisu pretnja za budućnost, one su pretnja već danas, čemu svedoče naučinici, ribari, ronioci, obalne zajednice i turisti. Puno toga se stavlja na kocku u ekološkom smislu jer je Mediteran veliki resurs za nas. Ako želimo okrenuti postojeći trend, moramo smanjiti ljudski pritisak na more i izgraditi njegovu otpornost. Zdravi ekosistemi i rastuća bioraznolikost su najbolja prirodna obrana protiv uticaja klimatskih promena.“
Iz WWF-a navode kako brojni slučajevi jasno pokazuju snažnu povezanost klime i okeana te potrebu za poboljšanom zaštitom mora radi obnavljanja bioraznolikosti i ribljih stokova, čime se može ponovo izgraditi otpornost našeg mora. WWF poziva globalne i mediteranske čelnike da osiguraju dogovore oko snažnijeg podsticaja bioraznolikosti, smanjenja uticaja klimatskih promena i uspostavljanja boljih finansijskih mehanizama zaštite.
Izvor: HrTurizam
Fotografija: Pixabay.com
