fbpx

Ponavlja li nam se 2020.?

EAE54AEC-7AC3-4791-BC15-0CEAD6A1F1BB

Hoće li turistička sezona 2021. biti izvjesnija od prethodne?

Iako nije popularno sumnjati u brz oporavak turizma, činjenice govore da nas čeka još jedna neizvjesna i teška turistička godina. „U našoj borbi protiv virusa nismo postigli što želimo. Kasnili smo s odobravanjima, bili smo previše optimistični kad je riječ o masovnoj proizvodnji“ rekla je šefica Europske komisije, Ursula von der Leyen.

Posljedica kašnjenja isporuka obećanih doza cjepiva je zaostajanje za USA, Velikom Britanijom, Izraelom i zemljama na Dalekom istoku u tempu procjepljivanja stanovništva. Time Europa gubi utrku u gospodarskom oporavku s najkonkurentnijim svjetskim regijama.

Istovremeno se mutirani Covid 19 virus B.1.1.7 sve više širi zemljama Eu-a. Koliko je širenje mutanta brže od tempa procjepljivanja stanovništva, toliko je veća opasnost od nedjelotvornosti cjepiva prema mutiranom virusu. Da bi se zaustavila epidemija, prokuženost stanovništva (procijepljeni + preboljeli) mora iznositi 80% cjelokupne populacije. Prema sadašnjem tempu to se stanje teško može dostići do konca ljeta ove godine.

Prema tom scenariju čekala bi nas još jedna jesen/zima poput ove, nešto blaža. To bi sve dovelo do ogromnih gubitaka europskog gospodarstva, do predbankrotnog stanja mnogih država.

Još jedan nepovoljni faktor utječe na razvoj lošeg scenarija. To je slaba ocjena AstraZenece cjepiva. Prema dosadašnjim rezultatima ovo cjepivo ima najlošiju učinkovitost od svih cjepiva za populaciju 65+ godina i navodno nije učinkovito prema novom soju virusa. Upravo tog cjepiva je EU najviše ugovorila. Hrvatska je naručivala cjepivo „u paketu“ s drugim EU zemljama jer drukčije nam, izgleda, nije bilo ni moguće. Tako smo se našli u istom problemu.

U svoj toj muci, naša vlast nema snage pružiti odgovarajuću pomoć turističkom sektoru, osobito onim djelatnostima koje su najteže pogođene pandemijom. Turističke agencije, turistički vodiči, poduzetnici u slobodnom prijevozu, ugostitelji, hotelijeri, kampovi, obiteljski smještaj i mnogi drugi dionici poslovanja u turizmu bilježe od 98 do 40% pada prometa već gotovo godinu dana.

Državna birokracija slučajno ili ne provođenje mjera pomoći otežava do krajnjih granica. Poticaji za očuvanje radnih mjesta kasne ili se ne isplaćuju uz izliku krivog obračuna ili nekih zakučaka temeljem kojih se pravo ne ostvaruje. Refundacija fiksnih troškova također ide vrlo otežano. Vlast se nije htjela umiješati u dogovore s bankama o moratorijima na kreditna zaduženja i leasinge a HABOR-ovi krediti su čekali financijsku injekciju Europske komisije.

Parafiskalni nameti kojih ima čak 500 nisu došli na red za ukidanje ili smanjenje. Resursi za preživljavanje su „na rezervi“, nezadovoljstvo je sve veće u trenutku kada bismo trebali razgovarati o pripremama za predstojeću turističku sezonu.

Prema navedenim pokazateljima turistička kretanja u predsezoni, travnju, svibnju, lipnju bit će znatno otežana. Što više, bit će slična situaciji iz rujna i listopada prošle godine. U borbu za „turistički kolač“ srpnja i kolovoza vrlo motivirano će se uključiti sve zemlje koje su isto vrijeme i emitivna i receptivna tržišta. Tim više što je u nekima od njih zimska sezona propala pa im je još više stalo zadržati turiste u vlastitoj zemlji.

U svemu tome Hrvatska se baš i nije najbolje snašla ako je suditi po potezima turističkih vlasti. Glavne aktivnosti se svode na dodjeljivanje „safe stay“ naljepnice dionicima u turizmu.

O napretku u testiranju turista na ulasku i osobito pri povratku iz Hrvatske nema govora. Dapače, pod pritiskom iscrpljenih poduzetnika kreće se u popuštanje epidemioloških mjera ali opet prema nejasnim kriterijima.

Hrvatska je regionalno podijeljena u kontinentalnu i jadransku regiju na Covid 19 mapi Europe, što je još jedna nepovoljnost. Sjetimo se prošlogodišnje borbe za županijski pristup po kojemu smo stalno imali županije s povoljnom, „zelenom“ oznakom a to je bilo presudno za dolazak njemačkih gostiju koji su bili i najbrojniji.

Brojke dnevno novozaraženih nam po županijama moraju pasti ispod 20 u dvotjednom prosjeku kako bismo zadovoljili jedan od osnovnih kriterija za preporuku putovanja. Drugi će biti postotak procijepljenog odnosno prokuženog stanovništva u pojedinoj županiji (ako se izborimo za županijski pristup).

Važni podaci bit će i oni o slobodnim bolničkim kapacitetima na Covid odjelima, zatim postotak pozitivnih na određeni broj testiranih uzoraka (broj dnevnih testova mora biti znatno veći na dnevnoj bazi nego što je sada) i naravno prisutnost mutiranog Covid virusa.

Bilo bi dobro da se osim o naljepnicama govori i o ovim važnim stvarima jer će o njima ovisiti ishod turističke sezone. O ishodu turističke sezone pak ovisi mnogo toga.

I da, da ne zaboravim, opet, imamo izbore pred glavnu sezonu, a znamo što je bilo lani…

Autor: Nedo Pinezić

Izvor: HrTurizam

Fotografija: Pixabay.com

PODELITE TEKST

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on email
Email

MOŽDA VAM SE SVIDI

IZDVOJENO

zapratite nas

Prijavite se na naš newsletter i budite u toku sa aktuelnostima iz sveta turizma

about-img.jpg

Prijavite se na newsletter

Budite u toku sa najnovijim dešavanjima na tržištu turizma!