fbpx

Hrvatska dobila prve zone gde je zabranjen ribolov

animal-21668_1920

U Parku prirode Telašćici definirana prva no fising zona u Hrvatskoj.

Na Svjetski dan ribarstva ( 21.studenog ) stupio je na snagu novi Pravilnik o obavljanju ribolova u zaštićenim područjima, posebnim staništima i područjima s posebnom regulacijom ribolova za parkove prirode Telašćica i Lastovo. 

Novim pravilnikom smo dobili zone bez ribolova na Parku prirode Telašćicitakozvane „no-take“ zone, koje su donesene u suradnji s ribarima kao i cijeli niz drugih mjera koje smanjuju ribolovni napor u našim morskim parkovima prirode. Iznimno značajna vijest i pomak ka naprijed, kako za održivi turizam tako i za očuvanje prirodnog staništa riba, ali i samih ribara.

Veliki napor i zasluga za uvođenje no take ili no fishing zone ide Svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode (WWF) čija je uloga u ovom procesu bila edukacijska i ponajviše diplomatska jer uspjela je sve strane dovesti do konsenzusa oko mjera koje se nisu mogle dogovoriti već niz godina, iako se radi o zaštićenim područjima. 

Dosadašnja praksa je pokazala da se ništa ne može napraviti samo odozgo, donošenjem  jednostrane odluke na administrativnoj razini jer onda ribari ne drže do toga i samo se produbljuje sukob, ističu iz WWF Adria te naglašavaju kako je ovo veliki korak za očuvanje Jadrana iza kojeg stoje godine rada kako bi se stvorili uvjeti za zajedničko upravljanje.

Ovo je velika pobjeda jer smo prvi put u Hrvatskoj donijeli zone bez ribolova u suradnji s ribarima koji su na mjere pristali, a neke od njih su i sami predložili, kako bi se očuvao resurs od kojeg žive. Pravilnik je donesen na pravi način, kroz suradnju državnih institucija, lokalnih ribara i njihovih udruga te udruga koje se bave zaštitom Jadrana. Ovo je zbilja presedan i nadam se samo prvi takav slučaj, posebice kad se pokažu učinci ovakvih mjera na obnovu ribljeg fonda“, naglasio je Mosor Prvan iz WWF Adrije. 

Ponosno možemo reći kako imamo domaći primjer rezultata zajedničkog upravljanja, naglašavaju iz WWF Adria, i to jednog od prvih na Mediteranu i malobrojnih na svijetu uopće. 

Logičan i prirodan trokut simbioze koji zadovoljava sve strane

Nedavno sam pisao kako održivi razvoj i “no fisihing” zone mogu zajedno te kako se radi o jedinoj održivoj i win-win situaciji za sve, čak i za same ribare.

Stvaranjem no fishing ili no take zona čuvamo riblji fond da može biti održiv i da se može reproducirati ili “bujati”, potičemo lokalnu ekonomiju kroz male lokalne ribare, a time kroz turizam i ugostiteljstvo imamo svježu ribu ulovljenu taj dan. Riječ je o posebnom obliku zaštite kojim se u potpunosti zabranjuje bilo kakva eksploatacija podmorja zbog zaštite ekosustava i kulturnih dobara, a pokazale su se odličnim u očuvanju bioraznolikosti, ali i razvoju gospodarstva.

S druge strane, riblji fond tako je održiv, a kao što je objašnjeno u videu, kada riblji fond prirodno dođe do prevelike gustoće ribe, širi se i na druga područja – van no fishing zona, čime zanimljivo osigurava ulov ribarima. Tako jednostavno, te najvažnije zaokružena i održiva priča za sve.

ODRŽIVI RAZVOJ I TURIZAM MOGU I TREBAJU IĆI ZAJEDNO. KAKO? DONOSIMO KROZ DVA JEDNOSTAVNA I KONKRETNA RJEŠENJA

 „Prije svega je stvar izgradnje povjerenja. Svi misle da onaj drugi ima figu u džepu, pa na kraju ne vjeruje ni ribar ribaru, da ne govorimo o odnosu ribara i institucija. Međutim, malo po malo, stvari se popravljaju i dogovorili smo Pravilnik koji nije savršen niti su svi apsolutno zadovoljni s njim, ali on je plod konsenzusa i dobar početak“, dodaje Prvan te dodaje kako je ovo korak dalje prema zdravijem Jadranu te održivijem ribarstvu koje doprinosi boljem i kvalitetnijem životu ribara i obalnih zajednica. 

Održivi turizam je imperativ

Bez riba nema nitt ribara, niti ronilačkog turizma, gospodarstva… ribe su glavni parametar bilo kakve formule, a održivi turizam kao imperativ.

Održivi i odgovorni turizam mora podržavati razvoj lokalne zajednice jer ukoliko omogućimo ljudima koji žive na tim područjima, da mogu ostati na svojim prostorima i dobro živjeti od turizma, ali od turizma koji može i mora biti u skladu sa zaštitom prirode, naglasio je Prvan u našem nedavnom razgovoru te je dao odličan konkretan primjer kroz ribolovni turizam. 

“Ribolovni turizam je nešto dosta novo u Hrvatskoj, a u tom segmentu poanta je da imate profesionalne ribare koji će odvesti turiste na ribolov i napraviti demonstraciju kako se tradicionalno na tom području lovi riba. Jer kada ribar inače ide u ribolov, on baci oko 3 kilometra mreže, a kada vodi turiste baci 300 metara mreže. Na ovakav način ima osiguran prihod, zaradi više novca nego kada lovi ribu, a istovremeno je smanjen ribolovni napor. I to je pitanje od milijun dolara na koje smo mi pokušali dati odgovor i jedan od primjera o kojima ćemo mi govoriti na predavanju“ istaknuo je Prvan te zaključuje kako je ključno i na  koji način pomoći lokalnoj zajednici da oni ostvare prihode, a da istovremeno doprinosimo zaštiti prirode i da kroz sve to turistički proizvodi imaju ekonomsku vrijednost.

Na globalnoj razini imamo sve više i više pozitivnih primjera koji donose no fisihg zone, kao recimo na primjeru Novog Zelanda gdje su se mali ribari borili protiv zabrana u zaštićenim zonama, a danas inzistiraju da se uspostavi više zaštićenih zona jer imaju bolji ulov u okolnim područjima

Također, novim pravilnikom su definirana i područja ribolovnog mora s posebnom regulacijom ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu, Neretvanskom kanalu, Akvatoriju ušća rijeke Raše te Uvali Šćuza u Medulinskom zaljevu. Više u prilogu.

Izvor: HrTurizam

Fotografija: Pixabay.com

PODELITE TEKST

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on email
Email

MOŽDA VAM SE SVIDI

IZDVOJENO

zapratite nas

Prijavite se na naš newsletter i budite u toku sa aktuelnostima iz sveta turizma

about-img.jpg

Prijavite se na newsletter

Budite u toku sa najnovijim dešavanjima na tržištu turizma!